Kratka povijest jedrenja u Grčkoj – Prvi dio

Kratka povijest jedrenja u Grčkoj – Prvi dio
22.11.2018

Mitologija i drevni pomorci

Pomorska povijest Grčke, poput većine tamošnjih stvari, datira tisućama godina unazad. Sve drevne civilizacije imaju svoju priču o pomorskim, istraživačkim i trgovačkim putovima. Dio šarma koji pruža jedrenje u Grčkoj je činjenica da je drevna povijest očigledna posvuda, a znanje da vaša iznajamljena jedrilica plovi rutama identičnima onih starih pomoraca čini ovo iskustvo još zanimljivijim.

Prvi europski nautičari

Prvi dokazi o plovidbi u Grčkoj datiraju iz Minojskog doba. Minojski trgovci sa Krete, bili su aktivni na istočnom Sredozemlju do 1600. godine pr. Kr. Trgujući bakrom i broncom, činilo se da su puno naučili od izvornih drevnih pomoraca - Feničana.

To bi znanje moglo biti pod utjecajem Dorijana koji su osvojili Grčku oko 1200. godine pr. Kr. i sa sobom donijeli tehnologiju željeznog doba tijekom Mračnog doba (1200.-800. pr. Kr.).

Pomorska mitologija

Jedna od najstarijih zapisanih priča zapadnoga pomorstva je ona o Odiseju, ili Uliksu, drevnom grčkom kralju Ithake čije je jedrilčarske avanture opisao Homer u svojoj epskoj pjesmi Odiseja. Premda se smatra da su Odiseja i Ilijada bile objavljene oko 800. godine pr. Kr., obje se odvijaju tijekom trojanskih ratnih godina (1194. do 1984. pr. Kr.) prije izuma grčkog alfabeta i pisanih zapisa. Prema tom epu, Odiseju je trebalo 10 godina da se vrati kući iz Trojanskih ratova, a na tom putu doživio je mnoge avanture, uključujući: svladavanje Kiklopa; neposluh prema Eolusu, bogu vjetra; sreo je sirene i druga mitološka čudovišta te ga je zarobio Calypso prije nego je konačno doplovio kući na svojoj drevnoj jedrilici.

Drugi pomorski ep iz grčke mitologije uključuje heroje koji su u godinama prije Trojanskog rata pratili Jasona prema Colchisu u njegovoj potrazi za Zlatnim runom. Ova družina nazvana je Argonautima, a ime su dobili po njihovom brodu Argo koji je pak svoje ime dobio po svom graditelju, Argusu. Ovaj drevni brod rekonstruiran je i može se naći u grčkom gradu Volosu, iz kojeg se smatra da je Jason isplovio.

Ti drevni pomorci divili su se moru, vjerujući da kada se čovjek otisne na more, on više ne pripada sebi. U strahopoštovanju, moć mora pripisivali su velikom bogu mora, Posejdonu te su prinosili žrtve u njegovim hramovima prije svakog putovanja, vjerujući da u svakom trenutku mogu biti žrtvovani njegovu gnjevu.

Dominacija Trireme

Početkom Arkaičkog doba (800. do 480. god. pr. Kr.) Grčki je trirem bio najčešći brod starog mediteranskog svijeta, a koristio je snagu veslača i jedara. Na temelju arheoloških dokaza smatra se da je ovaj brod bio prava tehnološka inovacija svoga vremena. Ovaj 40-metarski jedrenjak prvi su izgradili Korinćani oko 700 pr. Kr. Za pokretanje broda trebalo je 150 ljudi. Na svakoj strani, na tri razine nalazili su se veslači, koji su u početku bili robovi, ali u kasnijim godinama bili su slobodni ljudi. Triremska jedrilica dominirala je istočnim Mediteranom više od 1.000 godina, kroz Klasično (480 - 338 pr. Kr.) i Helenističko (338. do 146 st. pr. Kr.) doba.

Kroz ova razdoblja lokalna poljoprivreda postala je dovoljno produktivna za početak pomorske trgovine, a nove grčke kolonije uspostavljene su u sjevernoj Africi i južnom Mediteranu, sve uz pomoć snage vjetra! Ovi drevni trgovci putovali su teretnim brodovima, koji su mogli nositi puno tereta, iako nisu bili tako brzi kao trireme. Budući da je Grčka prilično brdovita, čak i domaća trgovina uglavnom se odvijala morskim putem.

Jedrenje protiv vjetra bilo je sa tadašnjim tipom jedara vrlo teško i jedrilo se uglavnom niz vjetar. Čak i sa vjetrom, ostvarivali su brzine od samo pet čvorova u usporedbi s ratnim brodovima koji su mogli ploviti brzinom od oko14 čvorova. Teretni brodovi nosili su mnogo različitih proizvoda, poput vina, pšenice, maslinovog ulja, parfema, staklenih čaša i vaza, nakita i odjeće, brusnh kamenja i metalnih alata. Pomorska trgovina pomogla je širenju grčke kulture i civilizacije na zapad.

Promjena u dizajnu

Tijekom Arkaičnog i Klasičnog doba, većina tih brodova težila je oko 150 tona. Kasnije, u helenističkom razdoblju (388 - 146BC), lagane trireme zamijenili su veći ratni brodovi. Potreba za većim galijama bila je uglavnom posljedica povećanja brodskog naoružanja i korištenja broda za presretanje i ukrcavanje na druge brodove, kao i radi činjenice da je Grčka sudjelovala u različitim ratovima toga doba. Ti veći brodovi ponekad su imali dva ili čak tri jarbola, pa su mogli nositi više jedara kako bi bolje iskoristili snagu vjetra.

Trireme je i dalje bio brod manjih mornarica, a koristili su se uz veće ratne brodove, jer su ih cijenili zbog njihove pokretljivosti. Odigrali su veliku ulogu u Perzijskim ratovima, stvaranju Atenskog pomorskog carstva i Peloponzijskim ratovima.

Trokutasti oblik jedara prvi put se pojavio oko 50. godine pr. Kr. Vjerojatno su se razvila iz ranijih grčkih jedara. Ova trokutasta jedra pomagala su kvadratnim jedrima, a zvali su ih "latinska" jedra, jer su ih izumili latinski govornici. Latinska jedra bila su prednost jer su se mogla koristiti za plovidbu uz vjetar, postizanje bolje brzine i iskorištavanje snage slabijih vjetrova.


0 Komentari

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *
Ime: *

Email: *

Website:


Komentar: Napomena: HTML se neće prevesti!

Unesite kod u polje ispod:



BIBI
15%
Dufour 34 2005
02.03.2019 - 09.03.2019
Ležaji: 6+2
700€ 595€/ tjedan
per person 74€/ tjedan
Kabine: 3 / WC: 1
Mjesto: Kaštela
SEXY
15%
Dufour 34 2005
02.03.2019 - 09.03.2019
Ležaji: 6+2
700€ 595€/ tjedan
per person 74€/ tjedan
Kabine: 3 / WC: 1
Mjesto: Kaštela
23%
Bavaria 36 2002
02.03.2019 - 09.03.2019
Ležaji: 6+2
800€ 616€/ tjedan
per person 77€/ tjedan
Kabine: 3
Mjesto: Sukošan