Kako uživati u životu na brodu i pritom čuvati prirodu?
Jedrenje ili krstarenje motornih brodom znači potpunu slobodu. Lijepo vrijeme, prekrasne obale, impresivna priroda i more koje oduzima dah pomažu ostaviti svakodnevicu iza sebe i uživati u trenutku. Tko se ne veseli prizoru dupina koji surfaju na pramčanom valu ili morskih kornjača koje se sunčaju na površini mora? Takvi trenuci pune energijom i daju snagu za povratak u svakodnevni život. Da bi tako i ostalo, moramo poštovati i čuvati okoliš.
Švicarska organizacija za zaštitu mora KYMA sea conservation & research pripremila je savjete kako svoj nautički odmor učiniti što ekološkijim i prijateljskijim prema životinjama. Tako i vi možete doprinijeti očuvanju onoga u čemu uživate.
Photo: David Bittner
Dolazak i odlazak
KYMA se posebno raduje svima koji odaberu jedrenje umjesto krstarenja brodom na kružnim putovanjima. Već ste napravili prvi korak prema ekološki prihvatljivijem odmoru! No i tijekom jedrenja ili vožnje motornim brodom postoji mnogo toga na što možete obratiti pažnju. Sve počinje već s dolaskom: kad god je moguće, odaberite vlak umjesto aviona. Postoji mogućnost da se prilikom kupnje avionske karte plati mala naknada za kompenzaciju CO₂, no emisije je najbolje najprije izbjegavati, zatim smanjiti, a tek kad to nije moguće – kompenzirati. Iako se te naknade ulažu u projekte zaštite okoliša, bolje je da emisije uopće ne nastanu.
Kozmetika bez štetnih tvari
Tijekom nautičkog odmora sunce često sja. Zaštita od sunca važna je za zdravlje, ali treba paziti koje proizvode koristite. Mnogi sadrže štetne tvari koje su opasne za vaše tijelo, ali i za morski život i koralje. Birajte kreme s mineralnim UV-filterima, a izbjegavajte one s kemijskim filtrima (octinoxat i oxybenzon). Isto vrijedi i kod kuće, jer otpadne vode iz unutrašnjosti također završavaju u moru. Nakon nanošenja kreme, pričekajte da se potpuno upije prije nego što uđete u more. Obratite pažnju i na sastav šampona i gelova za tuširanje – trebali bi biti bez mikroplastike i pH neutralni. Najbolje je koristiti prirodne sapune – za vaše zdravlje i za zdravlje mora!
Susreti s morskim životinjama
Tijekom plovidbe možda ćete sresti dupine, a ponekad i kitove – prizori koji se ne zaboravljaju. Uživajte u njima, ali poštujte pravila: ne približavajte se izravno životinjama, ne hranite ih i ne dirajte. Zapamtite, vi ste gosti u njihovom domu. Ako dupini zaplivaju uz vaš brod, zadržite smjer i brzinu. Ako se na vašem kursu nađe kit ulješura, skrenite i zadržite razmak.
Mali vodič: koje vrste žive u Sredozemlju?
U Sredozemnom moru mogu se vidjeti ulješure, perajasti kitovi, razne vrste dupina i morske kornjače. Iako to nije zajamčeno – mnoge su vrste ugrožene. Neka od najpoznatijih područja za promatranje su tjesnac Gibraltara te Ligursko more između Toulona, Sardinije i talijanske obale, gdje se nalazi veliko zaštićeno područje Pelagos. Ipak, životinje se mogu pojaviti bilo gdje u Sredozemlju – zato uvijek budite pažljivi i nikada ih ne ometajte.
Photo: Julia Hengste
Morske livade – pažljivo pri sidrenju!
Vjerojatno ste čuli za morske livade posidonije (Posidonia oceanica) koje prekrivaju morsko dno Sredozemlja. Najčešće se nalaze u zaštićenim uvalama gdje su uvjeti idealni za njihov rast. Te livade su od velike važnosti za ekosustav: štite obalu, pružaju hranu i dom mnogim vrstama te su dječji vrtići mora. Nažalost, često se oštećuju sidrima i lancima, iako su zaštićene. Više od 30% ovih staništa već je izgubljeno. Posidonija raste vrlo sporo – oko 1 cm godišnje – i teško se obnavlja. Stoga, izbjegavajte sidrenje na morskim livadama i ne dirajte ih ni tijekom ronjenja.
Otpad i plastika za jednokratnu upotrebu
Molimo vas da ništa ne bacate u more – čak ni organske ostatke. Kad god možete, izbjegavajte jednokratnu plastiku. Sivu i crnu vodu ispuštajte isključivo u za to predviđene stanice, ne u more. Ako tijekom plivanja ili jedrenja primijetite otpad, bilo bi sjajno da ga pokupite i pravilno odložite – čak i ako nije vaš. Svaki komad plastike i opušak manje u moru znači puno za njegove stanovnike.
Photo: Ursula Meisser
Konzumacija morskih životinja
Iako ste na Mediteranu, gdje su riba i morski plodovi u svakom restoranu, pokušajte ih izbjegavati. Većina ih ne dolazi iz lokalnog ulova, nego iz industrijskog ribarstva koje prekomjerno iskorištava mora i uništava morske ekosustave. Čak 93% komercijalnih ribljih populacija u svijetu je prelovljeno ili u kolapsu! Mnoge druge životinje – dupini, morski psi, kornjače i ptice – završavaju kao neželjeni ulov. Osim toga, ribe sadrže štetne tvari poput žive, PFAS-a, olova, kadmija, arsena i mikroplastike, koje mogu štetno djelovati na zdravlje.
Ako se pridržavate ovih savjeta, možete bez grižnje savjesti uživati u svom nautičkom odmoru. KYMA, Sredozemlje i sva njegova bića bit će vam zahvalni!
Photo: KYMA Silvia Frey
Što radimo
Posvećeni smo očuvanju života u moru kroz istraživanja, edukaciju i javne kampanje.
Photo: KYMA Tania Lienhard
- KYMA sea conservation & research je svojom peticijom postigla da se od 2026. godine mikroplastika u kozmetici i deterdžentima zabrani u Švicarskoj – važan korak u pravom smjeru!
- Dr. Silvia Frey, morska biologinja i voditeljica KYMA-e, tri mjeseca godišnje provodi istraživanja morskih životinja uz obale južne Italije i Sicilije kroz Citizen-Science projekte.
- KYMA je objavila priručnik o prehrani bez morskih životinja koji donosi informacije o štetnim metodama ribolova, ekološki problematičnim uzgojima ribe i zdravim alternativama za svakodnevnu prehranu (dostupan samo na njemačkom jeziku): www.kyma-sea.org/ratgeber/
- Zaštita mora je i zaštita klime. KYMA podržava pošumljavanje mangrovih šuma u Indoneziji, koje su važni skladišta ugljika i ključni morski ekosustavi. Možete pomoći preuzimanjem sponzorstva: kyma-sea.org/mitmachen/patenschaft/
Kako bismo mogli nastaviti štititi i vaše omiljene morske destinacije te omogućiti nezaboravna iskustva na vodi, potrebna nam je vaša podrška i donacije.
KYMA sea conservation & research
Tannenweg 7, CH-8408 Winterthur
Switzerland
E-mail: info@kyma-sea.org
