Kolika je prosječna starost charter flote u Hrvatskoj?

Kako izgleda struktura hrvatske charter flote prema starosti plovila na kraju sezone 2026.? Analizirali smo podatke za ukupno 3.812 plovila – 2.370 jedrilica, 884 katamarana i 558 motornih plovila – kako bismo dobili predodžbu o tome koliko je današnja ponuda na tržištu zapravo obnovljena.

Za razliku od samo procjena koje se obično koriste u analizama, ovdje je struktura izračunata prema konkretnom broju plovila i njihovim godinama proizvodnje u promatranom uzorku, što omogućuje precizniji uvid u strukturu hrvatske charter flote.

Više od 80% plovila je mlađe od 10 godina

Kada se sva tri tipa plovila (jedrilice, katamarani i motorna plovila) promatraju zajedno, prosječna starost flote iznosi 6,6 godina.

Najmlađu skupinu čine plovila proizvedena od 2022. do 2026. godine. Takvih je 1.619, odnosno 42,5% cijelog uzorka plovila za najam u Hrvatskoj.

Još 1.432 plovila, odnosno 37,6%, proizvedena su između 2017. i 2021. godine.

To znači da je ukupno 80,0% promatranih plovila mlađe od 10 godina tj. proizvedeno između 2017. i 2026. godine.

Nasuprot tome, samo 2,9% plovila potječe iz 2006. godine ili ranije.

Udio plovila za najam prema godini proizvodnje

Katamarani su uvjerljivo najmlađi segment

Najveća razlika vidi se kod katamarana.

Njihova prosječna starost iznosi samo 4,6 godine, a čak 55,3% katamarana od ukupnog broja katamarana za najam u Hrvatskoj u promatranom uzorku proizvedeno je od 2022. do 2026. godine.

Dodatnih 37,8% katamarana pripada godištima 2017.–2021., pa čak 93,1% katamarana dolazi iz razdoblja 2017.–2026.  Drugim riječima, samo mali dio katamaranske flote čine plovila starija od desetak godina. 

Starijih katamarana vrlo je malo: samo 0,9% proizvedeno je između 2007. i 2011., a 0,2% do 2006. godine. To pokazuje koliko je segment katamarana posljednjih godina snažno obnovljen i koliko je novih katamarana za najam ušlo u hrvatsku charter ponudu. 

Jedrilice: velika flota, ali i dalje relativno mlada 

Kod jedrilica je slika nešto drugačija. Prosječna starost iznosi 7,2 godine.

Najveću pojedinačnu skupinu čine jedrilice proizvedene između 2017. i 2021. godine, njih 39,8% od ukupnog broja hrvatskih jedrilica za najam u promatranom uzorku, dok je 36,0% proizvedeno od 2022. do 2026.

Ukupno 75,7% jedrilica je mlađe od 10 godina tj. pripada godištima od 2017. do 2026. godine.

Samo 2,8% jedrilica u uzorku proizvedeno je 2006. ili ranije.

To znači da je više od tri četvrtine analiziranih jedrilica proizvedeno u posljednjih deset godina, dok starija plovila čine relativno mali dio ponude. 

Motorna plovila pokazuju najveću raznolikost 

Motorna plovila imaju prosječnu starost od 7,3 godine, vrlo sličnu jedrilicama, ali njihova je dobna struktura nešto raznovrsnija.

Gotovo polovica motornih plovila za iznajmljivanje u Hrvatskoj, odnosno 49,8%, proizvedena je od 2022. do 2026. godine, dok je još 28,1% iz razdoblja 2017.–2021.

S druge strane, kod motornih plovila nalazi se i najveći udio starijih godišta: 7,2% plovila proizvedeno je 2006. godine ili ranije.

Što nam starost flote govori o budućnosti hrvatskog chartera?

Podaci pokazuju da hrvatska charter ponuda na kraju sezone 2026. nije flota kojom dominiraju plovila starije gradnje. Naprotiv, četiri od svakih pet promatranih plovila proizvedena su tijekom posljednjih deset godina.

Podaci pokazuju zanimljivu razliku među segmentima. Katamarani su uvjerljivo najmlađi dio hrvatske charter flote, dok jedrilice imaju nešto širu starosnu strukturu. Motorna plovila nalaze se između ta dva segmenta kada gledamo prosječno godište, ali imaju najveći raspon starosti.

Struktura godišta pokazuje da hrvatsko charter tržište nije dominantno oslonjeno na starija plovila. Naprotiv, velik dio ponude čine plovila proizvedena tijekom posljednjih nekoliko godina, a taj je trend posebno vidljiv kod katamarana.

Obnova hrvatske charter flote usporava

Iako nemamo povijesne podatke koji bi za svaku godinu pokazali koliko je plovila ušlo u hrvatski charter, a koliko ih je iz flote izašlo, struktura današnje flote ipak vrlo jasno pokazuje obrazac njezine obnove. 

Udio plovila proizvedenih 2023. i 2024. godine posebno je visok: ta dva godišta zajedno čine 24,50% ukupne promatrane flote, pri čemu upravo 2024. predstavlja najveći pojedinačni godišnji udio s 12,59%. To je snažan pokazatelj razdoblja intenzivnog ulaganja u nova plovila i širenja charter ponude. Nakon toga udio naglo pada na 6,87% za 2025. godište, a na samo 3,88% za 2026. godište. Drugim riječima, današnja struktura flote pokazuje da je najveći val novijih plovila u charter očito ušao upravo oko 2023. i 2024. godine, dok je obnova posljednje dvije godine znatno usporila.

Takav razvoj može upućivati i na širu promjenu odnosa ponude i potražnje. Nakon razdoblja snažnog ulaganja u nova charter plovila, tržište je očito počelo usporavati i prilagođavati količinu ponude. Manji udio plovila iz 2025. i posebno 2026. godine ne mora značiti samo oprez vlasnika, već može biti posljedica smanjene potražnje, veće postojeće ponude i potrebe da se tržište ponovno uravnoteži. Naravno, bez podataka o izlasku plovila iz charter flote svake godine, ne možemo dobiti stvarni broj novih plovila koja su ulazila u charter. No struktura današnje flote vrlo jasno pokazuje usporavanje ciklusa obnove nakon vrhunca iz 2023.–2024. godine.

Ulazimo li u novu fazu hrvatskog chartera nakon vala obnove flote?

Hrvatska charter flota tijekom 2026. godine relativno je mlada, s prosječnom starošću od 6,6 godina i 80 % plovila proizvedenih od 2017. do 2026. godine.

Velik udio novih plovila predstavlja konkurentsku prednost hrvatskog tržišta, ali istodobno povećava konkurenciju među operatorima i može ograničiti prostor za rast charter cijena ako potražnja ne prati rast ponude.

Nakon snažnog vala ulaganja u nova plovila tijekom 2023. i 2024. godine, struktura flote pokazuje usporavanje obnove i oprezniji ulazak novih kapaciteta na tržište.

U budućnosti će zato važniju ulogu imati popunjenost, upravljanje cijenama, kvaliteta usluge i učinkovito korištenje postojeće flote, a ne samo povećanje broja plovila.

Za investitore, charter operatere i nositelje politika ključno će biti održavanje ravnoteže između ponude i potražnje kako bi se osigurali održiv rast tržišta, konkurentne cijene i dugoročna isplativost ulaganja.

Ovi podaci također otvaraju zanimljivo pitanje za daljnju analizu: kako se starost charter flote razlikuje između glavnih mediteranskih tržišta i postoji li povezanost između strukture flote, prosječnih charter cijena i popunjenosti?

Autor: dr. sc. Ani Trstenjak

ZAHVALA: Ovaj rad je u cijelosti podržan projektom Sveučilišta u Rijeci UNIRI-IZ-25-260 „TRI DIMENZIJE ODRŽIVOSTI TURIZMA“.