Izumitelj, matematičar i filozof Faust Vrančić najpoznatiji je po svom izumu Homo Volans, odnosno Leteći čovjek, jednom od prvih testiranih i poznatih primjera modernog padobrana. Njegov dizajn padobrana vrlo nalikuje starim jedrima brodova u 17. stoljeću i najvjerojatnije je bio inspiriran djelotvornošću tih jedara. Ova stara jedra s vremenom su se razvila u moderna koja danas koriste nautičari dok na svojim plovilima obilaze hrvatsku obalu i otoke. Sreća je da se konačno počivalište Fausta Vrančića nalazi u crkvi na slikovitom i lako dostupnom otoku Prviću, omogućavajući time svakom posjetitelju jadranske obale i ljubitelju mora da posjeti i oda počast nasljeđu ovog velikog izumitelja.
Otok Prvić je mali otok tik uz obalu Vodica na hrvatskoj obali. Na otoku se nalaze samo dva naselja, Prvić Luka i Prvić Šepurine. Što se tiče smještaja, na otoku postoji jedan hotel i mnogo privatnih apartmana za iznajmljivanje. Tu je i nekoliko restorana koje možete posjetiti kako biste isprobali domaću kuhinju. Na svoj osobni zahtjev Vrančić je pokopan u crkvi Svete Marije u Prvić Luci, a u njegovu počast mještani su izgradili memorijalni centar i muzej posvećen njegovom životu i radu. Ovaj muzej je stvorio značajan interes za otok i potaknuo svijet da važnost otoka Prvića promatra s kulturno-povijesne perspektive. Memorijalni centar je dom modela Homo Volansa u izvornoj veličini, za kojeg se priča da ga je Vrančić testirao u dobi od šezdeset godina, skokom sa zvonika Svetog Marka u Veneciji. Prilikom posjete Prvić Luci nautičari mogu privezati svoja plovila uz lukobran ili se usidriti, a postoje i plutače za privez.
Modeli Faustove zbirke izuma Machinae Novae izloženi su kao stalna postava muzeja, zajedno s multimedijskim i drugim interaktivnim sadržajima koji članovima obitelji i turistima svih dobnih skupina omogućuju da se upoznaju sa fascinantnim izumima Fausta Vrančića.
U memorijalnom centru također se mogu vidjeti mnogi primjeri koji dokazuju Faustove književne i jezične sposobnosti, poput zbirke njegove poezije i preslike petojezičnog europskog rječnika, jednog od prvih te vrste i prvog rječnika hrvatskog i mađarskog jezika. U muzeju se mogu pronaći i mnoga Vrančićeva osobna pisma, dokumenti i artefakti koji dokumentiraju njegov život i posljednju želju da bude pokopan na otoku Privću, zajedno sa svojim rukopisima.
Faust Vrančić rođen je u Šibeniku, ali imao je ljetni obiteljski dom u Prvić Šepurinama, koji je često posjećivao kako bi uživao u miru i spokoju koji dolazi s odmorom na ovom otoku. Vidljiva je ljubav koju je Faust imao prema Prviću, od toga da ga je posjećivao tijekom čitavog života do toga da je odlučio da upravo to mjesto bude njegovo zadnje počivalište. Ovaj mali otok na Jadranskom moru postao je jedinstven dio hrvatske i svjetske povijesti i definitivno ga ne treba zanemariti prilikom krstarenja hrvatskim dijelom Jadrana.
Fotografije: Wikipedia
