Otok Krk! Koliko sam puta oplovio taj otok i još uvijek me nečim iznenadi!
Nautičarima je najpoznatija južna strana otoka gdje najčešće kreću iz marine Punat pa preko Kvarnerića k Rabu ili Lošinju.
Nevjerojatno je koliko ljudi, jureći da po unaprijed isplaniranom i uvijek poprilično ambicioznom planu da u sedam dana prođu i vide što više, samo projuri kraj otočića Košljun. Otok izrazito bogate flore na kojem se smjestio Franjevački samostan, sidrište zaklonjeno od svih vjetrova s pogledom na samostan priča je za sebe. Posebno kad krene pjev cvrčaka u sjeni stoljetnih borova. Smjesti li se neki od tih cvrčaka u kabinu broda priča je malo drugačija, ali siguran sam da će te je uz smijeh pričati prijateljima jednom kad se naspavate.
Pri izlasku iz Puntarske drage niti jedan pravac nije pogrešan. No krenete li na zapad odmah nakon dvije milje nalazi se grad Krk - povijesni Frankopanski grad, zvonik Krčke biskupije...Ali zavirite li kroz jedna mala vrata u zidinama, vidjet ćete jedan skriveni vrt sada pretvoren u bar! Ali nemojte stati tu, vlasnik je, ništa ne sluteći dok je kopao podrum, naišao na ostatke iz vremena Rimljana - žrtvenike, čak i na temelje luke prvog grada!
Grad Krk, crkva
Samo 4 milje južnije nalazi se otok Plavnik. Sidrište između Malog i Velikog Plavnika iznenadit će vas tirkiznom bojom mora, mirisom kadulje, a ako ste ranoranilac ili još bolje ljubitelj jutarnje šetnje, krećite se polako i tiho i otok će vas nagraditi pogledom na srne i jelene kojima obiluje.
S južne strane otoka između uvala Krušija i Jabucina nalazi se špilja, znamenitog naziva “ljubavna”! Prepoznat ćete je po toma što je čuvaju patuljci! U spilju vas vodi uski kanal visine 50 cm, a na kraju spilje je mali žalo koji osvjetljava svjetlost iz otvora na vrhu svoda. Kada legnete na to žalo osvijetljeni zrakama sunca koje se probijaju kroz lišće smokva izrasle u otvoru svoda bit će vam jasno zašto se zove ljubavna.
Nastavite li sjeverozapadno na liticama možete vidjeti gnjezda bjeloglavog supa strogo zaštićene i vrlo ugrožene vrste strvinara. Nakon Plavnika ulazite u Tihi Kanal, a uhvati li vas jednom bura na Kvarneriću i uplovite li kasnije u taj kanal između Krka i Cresa, bit će vam jasno zašto ga zovu tihi. U tom kanalu s krčke strane puno je malih uvala u kojima možete sidriti i biti jedini brod u uvali što u ljetnim mjesecima postaje rijetkost.
Na zapadnoj strani otoka smjestio se Glavotok - samostan i dugački mol na koji se možete vezati. Uvijek pamtim jutro kada sam na malenoj jedrilici dojedrio do tog mola i samo htio zaviriti u crkvu. Ispalo je da sam ušao taman u vrijeme služenja mise zornice pa sam ostao do kraja zajedno s nekoliko starih bakica iz mjesta koje se smjestilo nešto malo dalje unutar otoka. Malo dalje je i uvala Čavlena - zaštićena od bure, juga, tirkizno more, šume crnike, mir!
Malinska i Njivice, u nastavku, turistička su mjesta sa svime potrebnim modernom čovjeku, privezište za jahte, trgovine, restorani i gužva.
Njivice, otok Krk
Ja najčešće produžim do Omišlja. Zanemarimo industrijski kompleks koji ga nagrđuje i usredotočimo se samo na stari grad smješten na hridi iznad duboke zaštićene uvale. Popnimo se i prošetajmo njegovim uskim ulicama, vratimo se u prošlost u vrijeme Rimljana kada je grad, smješten uz rimsku cestu, imao ulogu čuvara važnog puta s kopna na otok. Tu je i legenda o knezu Ivanu kojeg su na prevaru zarobili Mlečani i tako zavladali otokom.
Samo 2 milje sjevernije prolaz je ispod Krčkog, nekada Titovog mosta - impozantna građevina u vrijeme gradnje, krajem sedamdesetih, s najdužim betonskim lukom na svijetu. Prođimo ispod malog luka u uvalu Voz, inače odlično sidrište i zaklon od bure iz koje se pruža pogled na oba luka mosta te na otok Sveti Marko, i zaplovimo u prošlost. Nalazimo se na mjestu koje je kroz povjest odigralo važnu ulogu. Tu se 49g. prije Krista odigrala pomorsko kopnena bitka između Cezara i Pompeja. Gaj Antonije na čelu Cezarove vojske, potisnut od Marka Oktavijana na čelu Pompejeve vojske, na poluotok Bejavac spašava se bijegom pomoću splavi napravljene od bačava. I danas kruže legende o zakopanom blagu negdje na tom području.
Krčki most, pogled sa Voza
Ploveći dalje prema istoku još jednim Tihim kanalom, ovaj put tihim u vrijeme južnih vjetrova i oplovivši rt Bejavac, samo dvije milje jugoistočno nalazi se uvala Slivanjska - interesantna jer od nje vodi staza do špilje “Biseruljke”. Nazivali su je još i Vitezićevom špiljom, ali prema legendi, nakon što je u njoj nađeno gusarsko blago, dobila je ime Biseruljka. Blago je kasnije premješteno, a točnu lokaciju zna samo “Ive Gospodin” čija je kuća na ulazu u selo Rudine.
Spilja Biserujka
Malo dalje je duboka uvala Klimno - odlično sidrište i zaštićena sa svih strana. U dnu vale je ljekovito blato pa i ako ne patite od reuma, najbolje i najsmješnije fotografije s godišnjeg odmora nastale su upravo tu.
Nema mjesta koje nije vrijedno spomena, tako i Šilo. Iako ga nekako redovito zaobilazim, posebno ljeti zbog gužve i taksi brodova iz Crikvenice, često se sjetim kako mi je više od jednom pružilo sigurno utočište za jakih bura. A za to što ga često preskačem, kriv je Vrbnik - mjesto koje i za zimskih dana često posjetim makar automobilom. Smješteno je na stijeni iznad zaštićene luke i nekoliko plaža do kojih se može doći jedino prolazom udubljenim među visokim liticama, a opasano je zidinama unutar kojih su kućice, zbijene oko zvonika s kojeg raste kadulja i u proljeće ga oboji plavo-ružičastom bojom cvijeta, s kamenim ulicama od kojih je jedna najuža na svijetu. Mjesto je to s autohtonim krčkim vinom - Žlahtinom. Koliko je duga tradicija vinarstva u Vrbniku možda nam najbolje govori onaj bijeg Cezarovih vojnika na splavi od bačava koje su im, smatra se, izgradili njima naklonjeni mjesni Liburni žitelji Krka. Već je postala tradicija nautičara da se po odlasku u Vrbničkoj zadruzi, smještenoj u luci, opskrbe vinom i uljem uz neizostavnu degustaciju.
Vrbnik, luka
U nastavku se nalazi nekoliko lijepih uvala pogodnih za sidrenje - uvala Sveti Juraj ili meni draža Srščica! Baciti sidro i vezati konop za kraj tako da imate svoju plažu na kojoj uzgred rastu i smokve, rijetkost je i privilegija rijetkih. Dolazimo na područje s kojeg puca pogled na grad Senj. Kako se plovidba nastavlja krajolik pomalo mijenja izgled. Drveće sasvim izostaje, a i zelenilo trave postaje rijetkost. Razlog je vjetar - čuvena Senjska bura. Vjetar koji nikako ne treba podcijeniti i s kojim, pogotovo na ovom području od rta Glavina pa do Stare Baške, treba biti na oprezu. Osim vremenskih prognoza koje su, moram priznati, prilično točne, na ovom području odličan prognostičar je i planina Velebit. Vidite li na njegovim vrhovima kovitlac oblaka trenutak je da nađete sigurnu luku pa tek onda provjerite što o vremenu kaže vaša omiljena internet aplikacija.
Uvala Srščica
Kao uklesane u stijene na istočnoj strani otoka - uvale Mala i Velika Luka. Uvala, plaža, sidrište! Neizostavna su destinacija na ovom dijelu otoka. Između Vele i Male luke postojalo je rimsko naselje i tu su nađeni dijelovi keramike i nešto rimskog novca. Za raspirivanje mašte nautičara, a iz iskustva znam da smo svi mi u duši djeca i tragači za skrivenim gusarskim blagom, tu je navodno nađeno i nešto zlatnog bizantskog novca. Također se na brdu iznad nalaze ostaci bizantske utvrde. U Veloj Luci, bacite li sidro nešto prije ribarske kolibe i vežete li krmu konopom za kraj, možete imati i svoj mali zaljev sa žalom na kraju.
Vela Luka, Krk
Bašku nažalost najčešće samo prođem izbjegavajući gužvu klasičnog velikog turističkog mjesta. No plovite li tim akvatorijem proljećem ili u kasnu jesen mjesto diše sasvim drugačije i šetnja dugom plažom ili pogled na zaljev s kaštela ili sa križa crkve S.Ivana, ostavlja bez daha. Za one željne šetnje nešto dalje je vidikovac Zakam s prekrasnom panoramom ili Jurandvor s crkvom S.Lucije u kojoj se nalazi Bašćanska ploča značajna u povijesti hrvatskog naroda, hrvatskog jezika, a naročito pisma - glagoljice.
Senjska vrata - prolaz između Krka i Prvića, ako do sada niste shvatili što sam govorio o buri sad je već kasno. Najbolje se samo pustiti niz vjetar i tražiti zaklon u zapadnoj uvali otoka S. Grgura. Ali za lijepa vremena, ovo je pravo mjesto za jedrenje. Također, ulazite u područje gdje vrlo često obitavaju dupini.
Otok Prvić, naizgled pust i negostoljubiv, iznenadit će mirisima mediteranskog bilja i divnim plažama od rta Stražica do rta Pipa. Od rta Pipa do hridi Njivica moje je omiljeno mjesto za ronjenje. Pogotovo ako ste ranoranilac legnete na vodu iznad plitkog grebena i pustite da more učini ostalo.Od šarenih malih ribica, velikih dubinskih ježeva, morskih puževa golaća, krećući se kao neka plesačica u dugoj crvenoj haljini, plahih ušata, a nerijetko iz dubina nakratko svrati i poneki veći predator.
Samo dvije milje dalje na jug, otok i luka Sveti Grgur! Nekako mi je, plovim li s gostima, prijateljima pa i sam, postao neizostavna destinacija. Osim što je poprilično sigurno sidrište, ovaj zimzeleni otok, nekad zatvor za žene iz kojeg vremena su i ruševine zgrada koje pričaju o tom vremenu i koje mene nešto posebno ne privlače, krije jednu malu tajnu. Ljeti kad odu izletnički brodovi i dnevni nautičari, u šumu smokava na južnoj strani sidrišta spuštaju se jeleni i košute kojima otok obiluje. Dođete li tamo nešto malo ranije i pripremite nešto slatkih plodova, budite mirni i inače plahe životinje doći će vam vrlo blizu, na nekoliko metara.
Otok Sv. Grgur - jeleni na plaži
Krenimo natrag na sjeverozapad u pravcu otočića Galun. One predivne razigrane morske sisavce kojima se toliko divim, ovdje srećem često, posebno ujutro ili predvečer. Za pejzaž jugozapadne strane otoka Krka odgovorni su valovi juga i udari bure. Uz pomoć sunca, osim golog krajobraza prepunog mirisnog mediteranskog bilja, stvorili su i neke od najljepših plaža na otoku.
Plaža Zlatna obala, u obliku amfiteatra ... Ponekad usidreni u uvali čujete što netko priča na plaži. Samo da znate jer već je bilo, recimo, smiješnih situacija. Samo nešto dalje, od pogleda sakrivena iza hridi Biškupići, smjestila se uvala Mala Rajta. Najgore mjesto za posjetiti posljednji dan plovidbe, kad treba vratiti brod, spremiti se za povratak u nekakvu rutinu, svakodnevnicu, jer jednostavno ne želite otići. I pritom ne mislim na ono ” ja ne bih, ne želim…” nego na ono odlučno “To je to, ostajem ovdje pa što bude!”.
Plaža Zlatna obala
Milju dalje iza rta Negrit otvara se pogled na ulaz u Puntarsku dragu.
Možda još kupanje pod uvalom Konobe ili nešto dalje, oprezno uplovljavanje u kanal, neka vam zeleno svjetlo bude s desne strane i eto, zatvorili smo krug, oplovili smo otok Krk!
______________________
Autor: skiper Robert Gal
