Zahvaljujući velikom broju otoka, obala Dalmacije jedno je od najzanimljivijih područja za jedrenje na Jadranu. Dugi Otok poseban je biser ovog područja, smješten nedaleko od zadarske obale. Mnoge legende i tradicije obavijaju ovaj otok, ali jedna se lokacija posebno ističe mističnom atmosferom. Legenda tvrdi da su nekoć davno, pripadnici vilinskog puka (za koje se vjerovalo da žive među ljudima) odlučili razdvojiti Dugi Otok na dva dijela. Da bi ovo postigli počeli su kopati duboki procjep na najužem dijelu otoka – u sredini. Međutim, Dugi Otok je ostao čitav zahvaljujući zori koja ih je onesposobila u ostvarivanju nauma. Govori se da je vilinski narod, jutarnje svjetlo zauvjek zarobilo u zemljanim dubinama špilje, koja danas stoji kao jedino svjedočanstvo njihove namjere. Ova je špilja, zbog sablasnog prisustva u tami, kasnije nazvana 'Strašna peć'.
Dokaz ranog ljudskog prisustva
Ako slučajno doplovite do Zadarskog arhipelaga posebno označite ovu lokaciju na svojoj karti. Sama špilja je poput čarobne kutije pune čuda za posjetitelje različitih interesa. Ukoliko se odlučite uputiti ka ovoj lokaciji, obavezno se oboružajte svojim avanturističkim duhom jer iznenađenja ne nedostaje. Iz perspektive arheologa ova bi špilja mogla biti dokaz ranog ljudskog prisustva i aktivnosti u ovom području. 'Strašna peć' nije uvijek izazivala strah kao što ukazuje njezin naziv. U dubinama špilje nađen je kremeni nožić koji ukazuje na to da je ova lokacija ljudima u neolitiku prestavljala toplinu i utočište.
Važna spelološka lokacija
Ova špilja također predstavlja važnu speleološku lokaciju. Njezin impresivni ulaz širok je 10m i visok 7m. 'Strašna peć' građena je dobro uslojenim rudistnim vapnencima. Unutrašnost špilje bogata je raznim speleološkim strukturama poput stalaktita, stalagmita, stalagnata i saljeva. Pri ulazu špilje razvija se postepen pad, koji postaje veći što se bližimo dnu špilje, ovaj pad se pri kraju pretvara u vertikalnu strminu do dna. Između vapnenačkih stupova, sile prirode izgradile su formacije koje nalikuju na gotičke lukove u arhitekturi što dodatno uveličava atmosferu ove lokacije. Kao dodatak impresivnim speleološkim fenomenima, špilja je također dom mnogim interesantnim biološkim vrstama. Stanovnici špilja uglavnom su jako interesantni oku jer su zbog prilagodbe tamnom i vlažnom okolišu izmjenili svoj izgled i sposobnosti. Najbrojniji i najpoznatiji žitelji špilja su šišmiši, a Strašna peć ponosni je dom najveće kolonije šišmiša u ovom dijelu Europe.
Prva špilja otvorena za istraživanje u Hrvatskoj
Još jednu zanimljivu informaciju čini značajna uloga 'Strašne peći' u početcima hrvatskog turizma. Špilja je prvi put otvorena za posjetitelje u 1900. godini. Ovo ju čini prvom špiljom otvorenom za istraživanje u Hrvatskoj, te prvom turističkom lokacijom u Zadarskoj županiji. Ova zatrašujuća pećina privukla je mnoge posjetitelje uključujući i neke istaknute ličnosti poput austrijskog cara Franza Josepha I. i engleskog kralja Edwarda VIII. i njegovu partnericu gđicu. Simpson. Nažalost ova jedinstvena prirodna lokacija zatvorena je na početku Prvog svjetskog rata te je ostala zaboravljena do 2007. godine kad je ponovo otvorena za posjetitelje.
Uz Strašnu peć, Dugi Otok nudi mnoštvo interesantnih lokacija za istraživanje. Dakle, ako se ikad nađete u blizini, usidrite se u marini Veli Rat i istražite fascinantnu harmoniju Jadranskog plavetnila, opojnog Mediteranskog zelenila i misteriozne tmine iz dubina Strašne peći.