Što ne biste voljeli u plovidbi po Hrvatskoj? Ponajmanje činjenicu da ima preko 1000 otoka razasutih po svojoj obali. Jedan od mojih najdražih je arhipelag od 14 otoka u sjevernom Jadranu poznat kao otočje Brijuni. Cijeli ovaj kompleks otoka može se pohvaliti ljetovalištem svjetske klase, koje je tijekom vremena privuklo jako puno poznatih ljudi, te čini cijenjeni hrvatski nacionalni park.
Isplovljavajući iz Istre na našoj unajmljenoj jedrilici od 40 stopa, prešli smo uski Fažanski tjesnac s našim prvim pristajanjem na najvećem od ovih otoka poznatim kao Veliki Brijun ("Veli Brijun"). Luka se nalazi na sjeveroistočnoj strani otočke obale, zaštićena je s dva lukobrana i prilično je plitka. Na sjevernom lukobranu s dubinom vode od 2,5 do 4 metra može pristati do 50 jahti. Srećom, more je bilo mirno jer su nas upozorili da bura (SI vjetar) povremeno može stvoriti velike valove što otežava vezivanje. Daljnje upozorenje za nautičare je da budu oprezni između otoka jer neki nisu dostupni većim plovilima, a na zapadu ima mnogo plićaka. Luka Veliki Brijun može primiti brodove i jahte dužine do 55 metara. Veći brodovi mogu se usidriti u Fažanskom kanalu.
Dok smo po veličanstvenom sunčanom danu uplovili u luku Veliki Brijun, sa samog ruba morske obale 'izdigla se' neobična, blistava građevina. Zabilježili smo si da će to biti stavka broj 1 na našem popisu razgledavanja, a kasnije smo saznali da je to jedina potpuno očuvana secesijska građevina na Brijunima - Čamčarnica.
Nakon sidrenja i vezivanja, uputili smo se prema recepciji hotela Neptun gdje smo dogovorili obveznu dozvolu za plovidbu morem oko Nacionalnog parka Brijuni. Njihove usluge su dostupne 24 sata dnevno i dali su nam informacije o svim potrepštinama, kao što su priključci struje i vode, te gdje možemo koristiti tuševe i kupaonice.
Nakon što smo riješili sve prioritete i s ostatakom dana pred nama, krenuli smo u Čamčarnicu, koja ima zanimljivu povijest, a kada bi zidovi mogli govoriti, sigurana sam da bi nam ispričala bi mnoge priče. Godine 1901. vlasnik cijelog tadašnjeg brijunskog arhipelaga, austrijski industrijalac Paul Kupelwieser, angažirao je građevinsku tvrtku Ast & Co. iz Graza. Već postojeća zgrada za skladištenje čamaca pokrivena je armirano-betonskom pločom, revolucionarnom metodom gradnje u to doba, a na njoj je izgrađen stan. Mladi bečki arhitekt Eduard Kramer, učenik istaknutog arhitekta Otta Wagnera, bio je zadužen za napredak projekta neobične jednokatnice. Prizemlje kuće otvara se prema moru sa četiri visoka luka, prostorima za skladištenje čamaca, odakle potječe izvorni naziv Boothaus - kućica za čamce. To je ono što je danas poznato kao Čamčarnica.
Od 1903. do 1938. u kući za čamce, koja je tada bila klinika i ljekarna, živi otočki liječnik Otto Lenz, a pridružila mu se i njegova supruga, austrijska glazbenica Maria Guttenberg Lenz, koja je svoj brijunski život opisala u knjizi 'Izgubljeni raj'. Do danas je na katu još uvijek otvoren balkon s ogradom od kovanog željeza, a ulaz u zgradu je s kopnene strane gdje smo se penjali zakrivljenim stepenicama do stana. Tu je i ulaz za skladište čamca, a iznad njega je grb koji simbolizira Kupelwieserov poziv – metalurgiju.
Maria Guttenberg Lenz je u svojoj knjizi zabilježila događaje iz brijunskog načina života te razvoja Brijuna od malaričnog područja do elitnog ljetovališta i toplica. Neki od poznatih gostiju koji su došli na Veliki Brijun su Richard Strauss, Gustav Klimt, Thomas Mann, nadbiskup Franz Ferdinand i George Bernard Shaw.
Od kraja 2. svjetskog rata do 1960-ih u čamčarnici je bila smještena otočka uprava. Tijekom godina izložbe su se mijenjale, objekt je potom popravljan i renoviran, a u ovoj preuređenoj zgradi nalazi se edukativno i interpretacijsko središte Nacionalnog parka Brijuni. U središtu je stalna interaktivna izložba podijeljena u šest tematskih cjelina: Brijunski vremeplov, Brijunski arhipelag, Kopneni svijet, Podmorje, Ugroze i Svijest. Također, postoje sjećanja na dr. Lenza i njegov život na Brijunima, a zabilježena je i funkcija svake prostorije u zgradi u to vrijeme.
Novi stalni postav predstavljen je na inovativan i interaktivan način te posjetitelji mogu otkriti, naučiti i saznati pregršt informacija o kulturnoj, povijesnoj i prirodnoj baštini otoka. Pametno je osmišljen kako bi interaktivno potaknuo posjetitelje na istraživanje prirodnih i povijesnih obilježja Brijuna aktivirajući sva osjetila: vizualna; slušna (snimke zabavne glazbe iz vremena kada je Čamčarnica bila dom obitelji Lenz, kao i zvukovi ispod mora i zvukovi životinja koje su živjele i još uvijek naseljavaju otoke i podmorje oko njih); taktilni (mogli smo dotaknuti i proučavati uzorke biljaka); i olfaktorni (njušiti miris biljaka koje rastu na otoku).
Na samom ulazu interaktivno smo se upoznali sa životom dr. Otta Lenza dok je živio na otoku te podacima o brojnim poznatim gostima koji su početkom 20. stoljeća posjetili Brijune. U Brijunskom vremeplovu sažeta je bogata brijunska povijest. Tamo smo saznali više o otocima kao o stazi dinosaura, domu neolitičkih poljoprivrednika, drevnih proizvođača izvrsnog maslinovog ulja i vještih klesara, prebivalištu genijalnih vizionara i mjestu važnih događaja u novijoj povijesti. A zatim prešli u u sljedeću sobu prigušene rasvjete da pogledamo kratke videoisječke uz osvijetljenu maketu 14 Brijunskih otoka i otočića arhipelaga.
U sobi Kopneni svijet vijugali smo kroz prezentaciju bogate brijunske flore i faune kroz četiri najznačajnija brijunska staništa: šume, makiju, travnjake i kopnene vode. Između ostalog, proučavali smo živopisne zbirke kukaca, upijali mirise mediteranske prirode i čuli zvukove pjevanja raznih vrsta ptica. Kako bismo se upoznali s podmorskim svijetom Brijuna, ušli smo u Podmorje, dizajniranu da izgleda kao unutrašnjost podmornice, otkrivajući mnoge zanimljive predmete pronađene u tajanstvenim morskim dubinama uz videoisječke, interaktivne izložbe, zbirke i edukativne igre.
U drugačijoj atmosferi s tamnim, sumornim bojama, iz sobe pod nazivom 'Ugroza' dopirala je glasna glazba. Stvoreno je dramatično ozračje kako bi se naglasila ugroženost svih prirodnih staništa kao posljedica neodgovornog ponašanja čovjeka prema prirodi i okolišu koji je okružuje – nešto što osobno smatram životno važnim i nastojim imati na umu svakodnevno. I na kraju, da dovršimo teme, 'Svijest'. Ljepota, bujna vitalnost prirode i njezin sklad vladaju kao glavne vizualne poruke u ovoj prostoriji. Ovdje se ističe važnost zaštićenih područja koja svojom netaknutom ljepotom, bogatstvom i raznolikošću predstavljaju temeljnu vrijednost života i jedno su od najvažnijih prirodnih bogatstava Brijina.
Kad smo napustili osvjetljenu Čamčarnicu i krenuli natrag prema našoj jahti u luci, složili smo se da je ovo doista najrelevantniji način da započnemo naše avanture na Brijunima. Sada smo bili naoružani nekim sjajnim informacijama i svjesni ključnih točaka za daljnji prelazak ovim prekrasnim slikovitim terenom. Gledajte ovaj prostor!!
__
Autor: Diana Karmela
Podržava:
Fotografije: "NuNu Productions" (Javna ustanova Nacionalni park Brijuni)